Faarava’ianuu
Ua here au i te iòa tä te nünaa no Vaiùriri i hö mai ,
No te Nuu hoì au e,
Tei rotopü hoì au i te Nuu.
O vau te iho
o te pape
O vau tei taohia o Tane
Tei roto vau i te Täpau o te mau Raàu
Tei roto vau i te Ua e maìri nei mä te faahotu i te Fenua
Tei roto vau i te Vai o te mau Puna
Tei roto vau i te mau Roimata e haamaitai nei i te Ao nei
Tei roto vau i te Tatea e faahotu nei i te vahine
Tei roto vau i te Mamari o te mau ià e ueue nei i te huero
Tei roto vau i te Vai e tämä nei i te mau Varua hou te revaraa ,
Ia rere ratou i te hoê Puna Nui aè`.
O vau te Puna o te mau rohi pehe
O vau te Puna varua e haamäha i te hiaài
O te mau taata atoà e poihä nei .
Tei roto vau i te pape o to outou tino
E riro ai outou paatoà ei taeaè, ei tuahine,
Te Vai Ora a Tane
Te Ara Fetià,
Te Vaiü o te ora
E haamehara nei i tà ù Haa
E tarava o ia i roto i te raì
I te tau o Matarii i raro
Ei tapaò faaiteraa ia outou e,
Ua matara te ùputa o te Ite,
E inu rä i te Vai o to ù Puna
Ia î outou i tà ù mau haapiiraa.
Ia riro to ù Puna ei Vai
No te taatoàraa e poiha nei.
O vau te papa o te mau ôroà faahoturaa
No te tö papaa a te nünaa Initia
No te ufi a te nunaa Taratoni tumu
O Tane hoi au io outou na
O Pane hoi au io te mau Hereni
O Otiri hoi au io te mau Aifiti
O Tirina hoi au io te mau Hinitu
E huna hoi au i to ù iòa
Ia òre o ia
Ia riro ei faaroo.
Mai te ômuaraa iho te mau vahine e here ai ia ù
E haamanaò hoi au i te iporaa e te hoturaa .
Tei roto vau i te Vai e rapaàu
Tei roto vau i te Vai e tamä
Tei roto vau i te Vai e haamoà .
E rohi pehe hoì au.
No reira vau e parauhia ai e Puhi Tarià
No to ù faaroo.
I mutaa iho ra ,
Ua faatano vau i te taatoàraa o te mau Vai o Tahiti .
Te pape tatai tahi i to na iho taìraa,
Te taàtoàraa mä te himene au .
Ua riro nä Puna vai rau o Tahiti
Ei ùpaùpa faaòtoraa i ta ù mau taìraa tataì tahi,
Ei pü ôpereraa i ta ù mau faufaa tataì tahi
Te taàtoàraa o te nünaa o Tahiti
Tei faatura i te pape e to na mau taìraa.
Te faatanotanora o te reira
Tei riro mai ei Pehe
O ta ù i faaòto na ,
O ta ù i faataì na mä te Au.
Ua tuàtiàti te nünaa
I te reira mau taìraa pape.
A hiti o Ra ,
A hiti o Hina
Te hopuhopu noa raa te nünaa i te au o terä Pehe
O Vavau to ù Ao
I reira to ù tanuraa i te Faufaa
ora o te Faahoturaa
I faahuru ê hia e te taata
No te haruraa fenua .
Tei roto vau i te Nuu
Tei rotopu vau i te Nuu
No te Nuu Vau
E Vai ai
O Tahiti Manahune, te ioa oTahiti i te tau i maìri
O Tahiti- i- te- nünaa - e - tomo- i- te- varua- o- te- mau- mea- atoà.
No roto mai te mau manahune i to outou nunaa
Vetahi o ratou tei tomo atu i roto i te varua o te pape,
Ua riro ia ei Vahine tetea
Vetahi tei tomo atu i roto i te varua o te moana,
Ua riro ia ei Meherio.
Tei roto vau i te mau pape atoà
Te vai o te haari ta ù faturaa teitei roa aè i roto i te aru
No te haamäharaa i te poiha o te Nuu
E aà te àva i ânoìhia i ta ù pape
Ia püpühia te àva i te fenua, e faahotu o ia i te fenua no te faaài i te Nuu
Ia püpühia te àva i te Moana, e faahotu o ia i te tai.
Ia inu te taata i te àva, e faahotu o ia i te tino e te varua o te taata.
Te àva , e inu i faataahia na te Nuu
O ta na e nehenehe e rave ma te taù i to ù Faufaa Ora
Te Pua te tiare o te rua maoro , tapaò no te àuhune .
Ua riro te rauraa o to na mau û ei ata
O te puraraa o te Rä
Te Hinano, te pua o Hina- te - marama
Mai te hoturaa o te âvaè ra
Te tau o to na
ùaàraa.
Vahine Heipua
Vai Hinano
Pour nous contacter,
22 Mars: Journée mondiale de l'Eau


le
respect et l'amour de la terre
Derniers Commentaires